Pitanja

Na ovoj stranici portala Legalist.ba možete pronaći odgovore na neka od najčešće postavljanih pitanja u vezi prava i propisa.

1. Kada osiguranik stiče pravo na starosnu penziju?

Da bi se ostvarilo pravo na starosnu penziju prema članu 30. Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH mora se ispuniti jedan od sljedećih uslova:

  • 65 godina života i najmanje 20 godina penzijskog staža, s tim da su oba uslova ispunjena istovremeno, ili
  • 40 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života.

Izuzetno od odredbe člana 30. Zakona o PIO FBiH, u skladu sa članom 137. Zakona o PIO FBiH, pravo na starosnu penziju stiče se i kada osiguranik navrši:

  • 55 godina života i 30 godina penzijskog staža (žena), s tim da su oba uslova ispunjena istovremeno, odnosno
  • 60 godina života i 35 godina penzijskog staža (muškarac), s tim da su oba uslova ispunjena istovremeno.

Odredbe člana 137. Zakona o PIO FBiH primjenjivat će se do 31. decembra 2015. godine.

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH – neslužbeni prečišćeni tekst („Službene novine Federacije BiH“, broj: 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06 i 4/09)

Član 30.

Osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 65 godina života i najmjanje 20 godina penzijskog staža.

Osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 40 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života.

Član 137

Izuzetno od odredbe člana 30. ovog zakona pravo na starosnu penziju stiče osiguranik kada navrši:

  1. u 1998. godini 60 godina života;
  2. u 1999. godini 61 godinu života;
  3. u 2000. godini 62 godine života;
  4. u 2001. godini 63 godine života;
  5. u 2002. godini 64 godine života.

Osiguranik može steći pravo na starosnu penziju i prije navršenih godina života propisanih u stavu 1. ovog člana, odnosno u ćlanu 30. ovog zakona, kad navrši 55 godina života i 30 godina penzijskog staža (žena), odnosno 60 godina života i 35 godina penzijskog staža (muskarac), ali najduže do 31. decembra 2015. godine.

Osiguraniku iz stava 2. ovog člana iznos penzije određen prema dužini penzijskog staža umanjuje se za 0,5% (žena), odnosno 1% (muškarac) za svaku godinu ranijeg odlaska u penziju prije navršenih 65 godina života.

Osiguraniku iz stava 3. ovog člana, kada navrši godine života iz stava 1. ovog člana, odnosno iz člana 30. ovog zakona, ne prestaje umanjenje penzije u skladu sa stavom 3. ovog člana.

2. Da li i kada penzioner ima pravo zasnovati radni odnos?

Osoba koja je ostvarila pravo na penziju sa 65 godina života, odnosno sa 40 godina penzijskog staža može istovremeno koristiti penziju i zasnovati radni odnos, tačnije za vrijeme trajanja radnog odnosa isplaćivat će se i penzija.

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH – neslužbeni prečišćeni tekst („Službene novine Federacije BiH“, broj: 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06 i 4/09)

Član 114.

Korisniku penzije koji je penziju ostvario prije navršenja 40 godina penzijskog staža, odnosno 65 godina života i korisniku invalidske penzije koji zasnuje radni odnos ili započne da obavlja djelatnost iz člana 11. tač. 1. i 2. ovog zakona penzija se ne isplaćuje za to vrijeme, a najduže do navršenja 40 godina penzijskog staža, odnosno 65 godina života. Korisniku porodične penzije koji zasnuje radni odnos ili započne da obavlja djelatnost iz člana 11. tač. 1. i 2. ovog zakona penzija se ne isplaćuje. Osiguraniku iz stava 1. ovog člana, na njegov zahtjev, penzija ce se ponovo odrediti prema novonavršenom penzijskom stažu i ponovnim određivanjem penzijskog osnova uzimajući u obzir i nove plaće, odnosno osnovice osiguranja, a penzija ce se odrediti pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom.

3. Kako se računa staž osiguranja s nepunim radnim vremenom?

Ukoliko je osoba prijavljena na penzijsko osiguranje na rad s nepunim radnim vremenom, u penzijski staž će se uračunati samo radno vrijeme u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati takvog rada ostvarenog za pojedine godine, obračunatog na puno radno vrijeme Npr. Ako je osiguranik u toku jedne kalendarske godine radio 12 mjeseci s polovicom punog radnog vremena, u staž osiguranja uračunat će mu se 6 mjeseci.

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH – neslužbeni prečišćeni tekst („Službene novine Federacije BiH“, broj: 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06 i 4/09)

Član 84.

U staž osiguranja računa se vrijeme provedeno u radnom odnosu s punim radnim vremenom.

Pod punim radnim vremenom iz stava 1. ovog člana podrazumijeva se i vrijeme koje zaposlenik provede u radnom odnosu sa skraćenim radnim vremenom koje se, u smislu propisa o radu, smatra punim radnim vremenom.

U staž osiguranja računa se i vrijeme provedeno u radnom odnosu s nepunim radnim vremenom, osim slučajeva iz stava 2. ovog člana, u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati takvog rada ostvarenog za pojedine godine, obračunatog na puno radno vrijeme, u skladu sa propisima o radnim odnosima.

Odredbe st. 1. i 2. ovog člana pimjenjuju se i kada je radno vrijeme ostvareno u dva ili više radnih odnosa.

4. U kojim se slučajevima plaća porez na zakup, ko je obveznik poreza na zakup i koja je stopa poreza na dohodak u ovom slučaju?

U ovom slučaju je riječ o dohotku od imovine, koji se ostvaruje iznajmljivanjem nepokretne ili pokretne imovine. Obveznik poreza na dohodak od imovine je zakupodavac. Poreza na dohodak plaća se po stopi id 10%.

Zakon o porezu na dohodak FBiH – neslužbeni prečišćeni tekst („Službene novine Federacije BiH“, broj: 10/08, 09/10, 44/11, 7/13 i 65/13)

Član 20. stav 1.

Dohodak od imovine uključuje prihod ostvaren:

  • iznajmljivanjem nepokretne imovine (zgrade, zemljišta i dr.),
  • otuđenjem nekretnina,
  • iznajmljivanjem opreme, transportnih vozila i druge pokretne imovine ukoliko iznajmljeni predmeti ne služe za obavljanje samostalne djelatnosti.

Član 4.

Porezom na dohodak oporezuju se dohoci koje porezni obveznik ostvari od:

  • nesamostalne djelatnosti,
  • samostalne djelatnosti,
  • imovine i imovinskih prava,
  • ulaganja kapitala,
  • učešća u nagradnim igrama i igrama na sreću.

Član 9.

Porez na dohodak plaća se po stopi od 10%.

5. Da li je za poreznu olakšicu po osnovu troškova liječenja dovoljan dokaz kopija recepta, jer se originalni recepti ostavljaju u apoteci?

Uz kopiju recepta, potrebno je imati i dokaz o plaćanju lijekova napisanih na receptu.

6. Kada se ne plaća porez na dohodak na dobitke ostvarene učešćem u nagradnim igrama?

Prema članu 5. stav 1. tačka 10. Zakona o porezu na dohodak FBiH osvojene, odnosno dobijene nagrade u novcu, stvarima i/ili pravima za pokazano znanje u kvizovima i drugim sličnim takmičenjima se ne smatraju dohotkom te stoga nisu ni oporezive.

Prema članu 6. stav 1. tačka 14. Zakona o porezu na dohodak FBiH, porez na dohodak se ne plaća na dobitke ostvarene učešćem u nagradnim igrama koje organiziraju privredna društva u propagandne svrhe, koji se isključivo odnose na proizvod ili paket proizvoda iz vlastitog proizvodnog asortimana, ukoliko tržišna vrijednost takvog dobitka nije veća od 1.000,00 KM.

Prema članu 23. Zakona o porezu na dohodak FBiH porez na dohodak se ne plaća i za dobitak čija pojedinačna vrijednost ne prelazi iznos od 100,00 KM, ako taj dobitak odnosno nagrada već nije obuhaćena prethodnim izuzetcima.

Zakon o porezu na dohodak FBiH – neslužbeni prečišćeni tekst („Službene novine Federacije BiH“, broj: 10/08, 09/10, 44/11, 7/13 i 65/13)

Član 5. st. 1. tačka 10.

Prihodi koji se, u smislu ovog Zakona, ne smatraju dohotkom su:

10) osvojene, odnosno dobijene nagrade u novcu, stvarima i/ili pravima za pokazano znanje u kvizovima i drugim sličnim takmičenjima,

Član 6. st. 1. tačka 14.

Porez na dohodak ne plaća se na:

14) dobici ostvareni učešćem u nagradnim igrama koje organizuju privredna društva u propagandne svrhe, a koji se isključivo odnose na proizvod ili paket proizvoda iz vlastitog proizvodnog asortimana, ukoliko tržišna vrijednost takvog dobitka nije veća od 1.000,00 KM.

Član 23.

Dohodak od nagradnih igara i igara na sreću čini vrijednost svake pojedinačne nagrade ili dobitka ostvarenog učešćem u nagradnim igrama i igrama na sreću koji je dobitniku isplaćen u novcu, proizvodu/ ima, uslugama i/ili u pravima, osim nagrada i dobitaka iz člana 5. stav (1) tačka 10) i člana 6. stav (1) tačka 14) ovog zakona i dobitaka čija pojedinačna vrijednost ne prelazi iznos od 100,00 KM.

Osnovicu za obračun poreza na dobitke iz stava (1) ovog člana, čini svaki pojedinačno ostvareni dobitak čija je vrijednost veća od 100,00 KM, odnosno dobitak ostvaren učešćem u nagradnim igrama u skladu sa članom 6. stav (1) tačka 14) ovog zakona, čija je pojedinačna vrijednost veća od 1.000,00 KM.

Ako se dobici sastoje od stvari, usluga i/ili prava, osnovicu poreza čini tržišna vrijednost stvari, usluga i/ili prava u momentu ostvarenja dobitka.

Kod utvrđivanja dohotka iz stava (1) ovog člana, rashodi se ne odbijaju.

7. Koja potraživanja zastarijevaju za godinu dana (računi za električnu i toplotnu energiju, plin, vodu, telefon)?

U FBiH opšti zastarni rok je pet godina, dok je u RS-u opšti zastarni rok produžen na deset godina, ako zakonom nije određen neki drugi rok zastarjelosti. (Član 371 ZOO) Međutim upravo su članom 378. ZOO određena potraživanja koja zatarijevaju za jednu godinu.

Tako se kraći zastarni rok od jedne godine primjenjuje za potraživanje naknade za isporučenu električnu i toplotnu energiju, plin, vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, ali samo na potraživanja za usluge izvršene za potrebe domaćinstva.

to znači da će npr. plaćanje cijene isporučene toplotne energije od strane javnog preduzeća privrednom subjektu ne zastarijeva u roku od jedne godine (član 378. ZOO) već u roku od 3 godine (čl. 374. ZOO) jer se kraći rok zastarelosti primenjuje samo za toplotnu energiju isporučenu domaćinstvima.

Zakon o obligacionim odnosima FBiH i RS („Službeni list SFRJ“, br. 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89)(„Službeni list RbiH“, br. 2/92, 13/93 i 13/94)(„Službeni glasnik RS“, br. 17/93 i 3/96)

Opšti rok zastarjelosti

Član 371.

Potraživanja zastarijevaju za pet godina, ako zakonom nije određen neki drugi rok zastarjelosti.

Napomena (RS): Na osnovu odredbe člana 34. ZIDZOO, opšti rok zastarjelosti iz člana 371. ZOO produžen je sa pet na deset godina.

Međusobna potraživanja iz ugovora o prometu robe i usluga

Član 374.

(1) Međusobna potraživanja pravnih lica iz ugovora u prometu robe i usluga, kao i potraživanja naknade za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima, zastarijevaju za tri godine.

(2) Zastarijevanje teče odvojeno za svaku isporuku robe, izvršeni rad ili uslugu.

Jednogodišnji rok zastarjelosti

Član 378.

(1) Zastarijevaju za jednu godinu:

1) potraživanje naknade za isporučenu električnu i toplotnu energiju, plin, vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, kada je isporuka, odnosno usluga izvršena za potrebe domaćinstva;

2) potraživanje radio-stanice i radio-televizijske stanice za upotrebu radio prijemnika i televizijskog prijemnika;

3) potraživanje pošte, telegrafa i telefona za upotrebu telefona i poštanskih pregradaka, kao i druga njihova potraživanja koja se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima;

4) potraživanje pretplate na povremene publikacije, računajući od isteka vremena za koje je publikacija naručena.

(2) Zastarijevanje teče iako su isporuke ili usluge produžene.

8. Kada nastupa zastara za naplatu potraživanja jednog društva prema drugom za isporučenu robu ili za izvršenu uslugu?

Odredbe čl. 374. Zakona o obligacionim odnosima propisuju da međusobna potraživanja pravnih lica iz ugovora u prometu robe i usluga, kao i potraživanja naknade za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima, zastarijevaju za tri godine. Zastarijevanje teče odvojeno za svaku isporuku robe, izvršeni rad ili uslugu.

Zakon o obligacionim odnosima FBiH i RS („Službeni list SFRJ“, br. 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89)(„Službeni list RbiH“, br. 2/92, 13/93 i 13/94)(„Službeni glasnik RS“, br. 17/93 i 3/96)

Međusobna potraživanja iz ugovora o prometu robe i usluga

Član 374.

(1) Međusobna potraživanja pravnih lica iz ugovora u prometu robe i usluga, kao i potraživanja naknade za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima, zastarijevaju za tri godine. (2) Zastarijevanje teče odvojeno za svaku isporuku robe, izvršeni rad ili uslugu.

(Presuda Vrhovnog suda FBiH broj: 070-0-Rev-07-001509 od 16.10.2008.g. i presuda broj: 070-0-Rev-07-000362 od 15.07.2008. g.).

Član 374. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima

Rok zastarjelosti od tri godine odnosi se na međusobna potraživanja svih pravnih lica koja proizlaze iz ugovora o prometu robe i usluga, bez obzira na strukturu kapitala. Odrednicu „međusobna potraživanja društveno pravnil lica“ iz člana 374. stav 1. ZOO-a treba tumačiti i primjenjivati kao odrednicu „međusobna potraživanja pravnih lica“.

9. Da li računi za internet usluge zastarijevaju za jednu ili 3 godine?

Budući da u povremena novčana potraživanja spadaju potraživanja čija je visina unaprijed određena, sasvim je izvjesno da su računi za internet usluge povremena potraživanja, te stoga ovi računi zastarijevaju za tri godine.

Također računi za internet usluge nisu navedeni u član 378. ZOO-a, u kojem su propisana potraživanja koja zastarijevaju za jednu godinu, te se stoga član 378. ZOO-a ne može odnositi na ove račune.

Zakon o obligacionim odnosima FBiH i RS („Službeni list SFRJ“, br. 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89)(„Službeni list RbiH“, br. 2/92, 13/93 i 13/94)(„Službeni glasnik RS“, br. 17/93 i 3/96)

Povremena potraživanja

Član 372.

(1) Potraživanja povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim određenim razmacima vremena (povremena potraživanja), pa bilo da se radi o sporednim povremenim potraživanjima, kao što je potraživanje kamata, bilo da se radi o takvim povremenim potraživanjima u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao što je potraživanje izdržavanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja.

(2) Isto važi za anuitete kojima se u jednakim unaprijed određenim povremenim iznosima otplaćuju glavnica i kamate, ali ne važi za otplate u obrocima i druga djelimična ispunjenja.

Jednogodišnji rok zastarjelosti

Član 378.

(1) Zastarijevaju za jednu godinu:

1) potraživanje naknade za isporučenu električnu i toplotnu energiju, plin, vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, kada je isporuka, odnosno usluga izvršena za potrebe domaćinstva;

2) potraživanje radio-stanice i radio-televizijske stanice za upotrebu radio prijemnika i televizijskog prijemnika;

3) potraživanje pošte, telegrafa i telefona za upotrebu telefona i poštanskih pregradaka, kao i druga njihova potraživanja koja se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima;

4) potraživanje pretplate na povremene publikacije, računajući od isteka vremena za koje je publikacija naručena.

(2) Zastarijevanje teče iako su isporuke ili usluge produžene.

10. Šta je Ugovor o radu na određeno vrijeme?

Ugovor o radu se može zaključiti na neodređeno vrijeme ili na određeno vrijeme. Ugovor o radu koji ne sadrži podatak u pogledu trajanja smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti na period duži od dvije godine. Ako zaposlenik izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi sa istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

Prekidom ugovora o radu, u smislu prethodno navedene odredbe, ne smatra se prekid nastao zbog vremenskog perioda od 15 dana između ugovora o radu sa istim poslodavcem.

Zakon o radu FBiH („Službene novine Federacije BiH“, broj: 43/99, 32/00, 29/03)

2. Ugovor o radu na neodređeno i određeno vrijeme

Član 19.

Ugovor o radu zaključuje se:

  1. na neodređeno vrijeme;
  2. na određeno vrijeme.

Ugovor o radu koji ne sadrži podatak u pogledu trajanja smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti na period duži od dvije godine.

Ako zaposlenik izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi sa istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme, ako kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno.

Član 20.

Prekidom ugovora o radu iz člana 19. stav 4. ovog zakona ne smatraju se prekidi nastali zbog:

  1. godišnjeg odmora;
  2. bolovanja;
  3. porođajnog odsustva;
  4. odsustva sa rada u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;
  5. perioda između otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto na osnovu odluke suda ili drugog organa, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;
  6. odsustva s posla uz saglasnost poslodavca;
  7. vremenskog perioda od 15 dana između ugovora o radu sa istim poslodavcem, osim ako kolektivnim ugovorom nije drugačije utvrđeno.

11. Šta je i kako registrovati društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.)?

Društvo s ograničenom odgovornošću je pravno lice koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i vršenja usluga na tržištu radi sticanja dobiti, a čiji je osnovni kapital podijeljen na udjele. Društvo mogu osnovati domaća i strana fizička i pravna lica, ako zakonom nije drugačije određeno.

Društvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom, dok član društva za obaveze društva s ograničenom odgovornošću odgovara svojim udjelom.

Drugačije rečeno, za preuzete obaveze prema trećim licima odgovara samo društvo i to svojom cjelokupnom imovinom. Dok ako je društvo poslovalo sa gubicima i ima obaveze prema trećim licima, član društva može izgubiti samo ono što je putem uloga uložio u privredno društvo, a ne i svoju ostalu imovinu koja je odvojena od imovine društva sa ograničenom odgovornošću.

Koraci kod registracije d.o.o. su:

1. Sastavljanje osnivačkog akta – koji mora obavezno sadržavati:

a) ime i prezime i adresu prebivališta ili firmu i sjedište osnivača;

b) firmu, sjedište i djelatnost društva;

c) iznos osnovnog kapitala društva, iznos uloga u novcu, opis i vrijednost uloga u stvarima i pravima, broj i visina udjela članova;

d) prava i obaveze članova društva;

e) postupak u slučaju kada neko od osnivača ne uplati svoj ulog do ugovorenog roka ili ne ispuni drugu obavezu;

f) način izmirenja troškova osnivanja društva;

g) imenovanje lica ovlaštenih za vođenje poslovanja i zastupanje društva i prijavu za upis osnivanja društva u registar društava;

h) posljedice neuspjelog osnivanja;

i) posebnu odredbu ako se društvo osniva na određeno vrijeme.

2. Registracija kod općinskog suda – uz prijavu za upis u registar osnivanja društva sa ograničenom odgovornošću prilažu se sljedeće isprave:

a) notarski obrađen akt o osnivanju (tačka 1.),

b) odluka o imenovanju lica ovlaštenog za zastupanje ukoliko nije imenovano aktom o osnivanju,

c) aktuelni izvod iz sudskog registra za osnivača ako je osnivač pravno lice,

d) ovjeren potpis lica ovlaštenog za zastupanje,

e) potvrda banke o izvršenoj uplati kapitala u novcu, odnosno dokaz o novčanoj vrijednosti stvari i prava unesenih u društvo,

f) izjava direktora o prihvatanju dužnosti,

g) ovjerena fotokopija lične karte direktora,

h) oglas 2 puta sa spiskom djelatnosti,

i) uvjerenje poreske uprave i uprave za indirektrno oporezivanje o nepostojanju duga za osnivača,

j) izjava osnivača da nije osnivač drugih pravnih lica, odnosno da jeste osnivač drugih pravnih lica i uvjerenja poreske uprave i uprave za indirektrno oporezivanje o nepostojanju duga za ta pravna lica,

k) uvjerenja o prekršajnoj evidencije za osnivača i direktora,

l) ovjerena fotokopija lične karte i uvjerenja o prebivalištu u BiH (ne starije od 30 dana) za državljanje BiH ako je osnivač društva fizičko lice, i

m) dokaz o uplati sudske takse i potvrda o uplati takse za objavljivanje oglasa o osnivanju firme u Službenim novinama FBiH.

Ako se radi o stranom osnivaču potrebno je dostavit i:

a) Rješenje Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH (umjesto poreskog uvjerenja) i

b) ako je osnivač pravno lice – izvod iz registra za osnivača sa apostile pečatom, uz izvod se dostavlja i prevod izvoda od strane stalnog sudskog tumača ili

c) ako je osnivač fizičko lice – ovjerena kopija pasoša sa prevodom od strane ovlaštenog sudskog tumača.

3. Izrada pečata

Da biste mogli izraditi pečat potrebno je priložiti kopiju rješenja o upisu društva u sudski registar (tačka 2.). Pečat se može izraditi kod ovlaštenih pečatorezaca.

4. Podnošenje prijave za razvrstavanje pravne osobe

Radi dobivanja Obavještenja o razvrstavanju pravnog lica prema klasifikaciji (šifra djelatnosti) potrebo je Službi za statistiku predati popunjen obrazac ppl-1 ovjeren pečatom (iz tačke 3.) i kopiju Rješenja o registraciji (tačka 2.).

5. Podnošenje zahtjeva za Poreznu upravu za dobivanje identifikacijskog broja i poreznu registraciju pravnog lica.

Radi dobivanja Uvjerenja o poreznoj registraciji i dobivanjem identifikacijskog broja od Porezne uprave potrebno je predati:

a) popunjen obrazac rpo_ppl1,

b) kopiju Rješenja o registraciji (tačka 2.),

c) Obavještenja o razvrstavanju pravnog lica prema klasifikaciji (tačka 4.), i

d) ugovor o zakupu ili dokaz o vlasništvu.

6. Prijava u sistem PDV-a

Nakon dobivanja identifikacionog broja, Društvo se mora upisati u Registar obveznika indirektnih poreza, ukoliko planira ostvariti godišnji oporeziv promet veći od 50.000 KM. Za registraciju obveznika PDV-a, potrebno je dostaviti:

a) zahtjev za registraciju PDV obveznika,

b) ovjerena kopija Rješenja o registraciji,

c) uvjerenje ili potvrda o registraciji poreskog obveznika od Porezne uprave,

d) druge dokumente u zavisnosti od vrste registracije.

7. Otvaranje transakcijskog računa u banci

Da biste otvorili žiro-račun u banci potrebno je dostaviti kopije sljedećih dokumenata:

a) rješenja o upisu u sudski registar (ne može biti starije od 6 mjeseci)

b) rješenje o identifikacionom broju

c) potvrda o matičnom i carinskom broju (za društva čija djelatnost obuhvaća i vanjsku trgovinu)

d) identifikacioni dokument za osobe koje trebaju dobiti punomoć za žiro-račun koji se otvara

e) ovjeren potpis ovlaštenih osoba za platni promet

8. Prijavljivanje društva i zaposlenih u poresku upravu

Da biste prijavili firmu u nadležnu poresku upravu potrebni su vam sljedeći dokumenti (originali ili ovjerene kopije)

a) rješenje o upisu u sudski registar

b) potvrda o matičnom/identifikacionom broju

c) popunjen obrazac za prijavu društva

9. Podnošenje zahtjeva za inicijalnu fiskalizaciju

10. Podnošenje izjave o ispunjavanju tehničkih uslova za početak obavljanja djelatnosti (poslovni prostor) nadležnom općinskom ili kantonalnom organu (zavisno od djelatnosti)

Nakon završenog desetog koraka društvo je spremno da počne poslovati.

12. Kako odgovora fizičko lice (trgovac) tj. vlasnik trgovačke radnje za obaveze radnje?

Trgovačka radnja se osniva donošenjem rješenja kojim se trgovcu u svojstvu fizičkog lica odobrava obavljanje trgovačke djelatnosti. Kako trgovačka radnja nije pravno lice, vlasnik trgovačke radnje odgovara lično i neograničeno cijelom svojom imovinom za obaveze koje nastanu iz obavljanja djelatnosti trgovačke radnje.

Isti je slučaj i sa obrtnikom. Za obaveze koje nastanu u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.

Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima FBiH („Službene novine FBiH“, broj: 35/09)

Član 30.

(Odgovornost obrtnika)

(1) Za obaveze koje nastanu u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.

(2) Obrtnik odgovara za zakonitost obavljanja obrta i za zakonitost rada radnika koje zapošljava.

 

Legalist.ba sve informacije dostupne na stranici objavljuje u dobroj vjeri, te svi korisnici i posjetitelji imaju pravo besplatno se služiti sadržajem stranice. Korištenjem sadržaja objavljenog na stranici Legalist.ba korisnici i posjetiteljiprihvaćaju sve rizike koji nastaju iz njihovog korištenja te prihvaćaju koristiti sadržaj isključivo za ličnu upotrebu i na vlastitu odgovornost.

Legalist.ba u trenutku objavljivanja sadržaja sve informacije smatra valjanim,ali objavljene informacije ne moraju biti pravno valjane, trenutno važeće, potpune ili pravovremeno dopunjene i mijenjane, stoga autori i Legalist.ba neodgovara za štetne posljedica koje mogu nastupiti usljed preuzimanja i korištenja sadržaja stranice.

13 Comments

  1. Vlasnik sam ugostiteljskog obrta u FBiH i tu i prijavljen. Imam mogucnost da radim jos jedan posao medjutim taj poslodavac zeli da sa mnom zakljuci neki ugovor o radu a da to nije ugovor o djelu. Da li postoji takva mogucnost u FBiH? Npr. Da pored ovog obrtnickog imam jos jedan ugovor o radu na nepuno radno vrijeme?

    • Poštovani,
      Shodno odredbama člana 9. stav (2) Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima “fizičko lice može obavljati obrt kao dopunsko ili dodatno zanimanje ako ispunjava uslove iz stava (1) ovog člana i ako ima već zasnovan radni odnos po bilo kom osnovu ili je korisnik penzije u skladu sa članom 11. st. (2) i (3) ovog zakona, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije propisano.”
      Članom 11. stav (1) istog zakona propisano je da “fizičko lice može obavljati obrt kao dopunsko zanimanje isključivo samostalnim radom i to najduže 20 sati sedmično, uz plaćanje poreza čiju visinu propisuje organ nadležan za poreze.”
      Za detalje preporučujemo Vam da se raspitate u poreznoj upravi, općini kojoj ste registrovali obrt i obrtničkoj komori.
      Lijep pozdrav,
      Legalist tim

  2. Nedostaju mi 1991 i 1992 godina koje sam proveo na radu u Energoinvestu sarajevo.Posjedujem dokumenat da sam tih godina bio zaposlen i da su doprinosi placeni.Potvrda je izdata od strane energoinvesta sa naznakom da je dokumentacija izgorela uzbog ratnih dejstava.Kako ce PIO tretirati ovu potvrdu.Ovakvih slucajeva ima na stotine

    • Poštovani,
      Prema informacijama kojima mi raspolažemo prilikom ostvarivanja prava iz PIO, u pravilu staž osiguranja evidentiran do 31.03.1992 godine nije problematičan, te PIO za taj period traži potvrde poslodavca.
      Da bi Federalni zavod PIO priznao da su doprinosi plačeni neophodno je da postoje periodi osiguranja registrovani u matičnoj evidenciji Federalnog zavoda PIO.
      Ipak, obzirom da je ovo pitanje na koje tačan odgovor može dati samo Federalni zavod PIO preporučujemo Vam da se obratite njima sa ovim upitom.
      S poštovanjem,
      Legalist tim

  3. Poštovani,
    da li mi možete poslati primjer ugovora o pružanju medicinskih usluga( tačnije zubarskih usluga iz protetike)
    Unaprijed hvala

  4. Postovani,za vrijeme rata na BIH djed je dvije parcele poljoprivrednog zemljista dao u zamjenu za brasno svoim braticima.
    Nikakav ugovor nije potpisan i zemljiste i dalje glasi na ime mog djeda.
    Dogovorili su se da kada djed bude imao te novce da im vrati da je zemlja didova,bez vremenskog ogranicenja.
    Djedovi bratici su tu zemlju koristili i dalje koriste 27 godina.
    U medju vremenu djed je umro
    Moja majka je dalji legalni nasljednik te zemlje
    Oni moju majku traze da ona potpise kupoprodajni ugovor sada kao jedini nasljednik te dvije parcele
    Moja majka ne zeli potpisati nista.
    Jer zemljiste je bilo kao garancija, za 100 kilograma brasna na jednu parceli i 150 Njemacki maraka …
    Za drugu nisam sigurna za sta je bila garancija.
    Zanima me dali mi odnosno nasa majka (jer je jedino dijete moje nane i dide)ima neka pravna sredstva da bi se borila za tu zemlju?
    I treba li se uopste boriti za nesto sto je na papiru legalno njeno ili ne?
    Srdacan pozdrav!
    Edina 😊

    • Poštovana,
      Obzirom da je osnovni cilj portala Legalist.ba pružanje informacija o pravu i pravosuđu Bosne i Hercegovine i diskusija o pravnim tema, a kako se u vašem slučaju radi o konkretnom slučaju o kojem nemamo dovoljno informacija, to nismo u mogućnosti davati bilo kakvo mišljenje. Preporučujemo Vam da potražite advokatsku pomoć.
      Lijep pozdrav,
      Legalist tim

  5. Da li korisnik starosne penzije ima pravo raditi po ugovoru o djelu a po najnovijem zakonu o penzijsko invalidskom osiguranju (2018-2019 g)

    • Poštovani,
      Ugovor o djelu nije regulisan Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, već Zakonom o obligacionim odnosima. Prilikom zaključivanja konkretnog Ugovora o djelu treba imati u vidu da li se uistinu radi o Ugovoru o djelu ili je riječ o Ugovoru o radu.
      Srdačan pozdrav,
      Legalist tim

  6. Poštovani,

    ukoliko se povećava plata radniku, da li je potrebno mjenjati postojeći ugovor o radnom odnosu ili mogu napraviti anex postojećeg ugovora o radu? U anexu bih navela koji član ugovora se mjenja i koje dodatne poslove će radnik obavljati.
    Pozdrav

    • Poštovani/a,
      U praksi je poznatno zaključivanje ugovora o radu, ali obzirom da inspektori rada često imaju svoja tumačenja zakona o radu, pa tako neki inspektori rada tvrde da se ne može zaključiti aneks ugovora, nego da se radniku može ponudi samo zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, to Vam preporučujemo da kontaktirate ispektora rada ili da se posavjetuje sa nekom advokatskom kancelarijom.
      Srdačan pozdrav,
      Legalist tim

  7. Postovani, otac mi je ispunio pravo na penziju prije skoro dvije godine kada je i poslao molbu u PIO FBiH, preko svedskog penzionog fonda. Poslije toga je jednom dobio da dopuni neki formular u ucescu u ratu i od toga je proslo vise od godinu dana bez ikakvih vijesti. Kada god bi kontaktirao PIO rekli bi da je proces u toku. Da li je stvarno moguce da proces odobravanja penzije traje dvije godine i da li postoji nacin da se ovaj slucaj preda nekom zastupniku koji ce da se bori sa (protiv) birokratije, da bi se proces konacno priveo kraju? U slucaju da, bio bih zahvalan za eventualne preporuke.

Leave a Reply

Your email address will not be published.