Pitanja

Na ovoj stranici portala Legalist.ba možete pronaći odgovore na neka od najčešće postavljanih pitanja u vezi prava i propisa.

1. Kada osiguranik stiče pravo na starosnu penziju?

Da bi se ostvarilo pravo na starosnu penziju prema članu 30. Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH mora se ispuniti jedan od sljedećih uslova:

  • 65 godina života i najmanje 20 godina penzijskog staža, s tim da su oba uslova ispunjena istovremeno, ili
  • 40 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života.

Izuzetno od odredbe člana 30. Zakona o PIO FBiH, u skladu sa članom 137. Zakona o PIO FBiH, pravo na starosnu penziju stiče se i kada osiguranik navrši:

  • 55 godina života i 30 godina penzijskog staža (žena), s tim da su oba uslova ispunjena istovremeno, odnosno
  • 60 godina života i 35 godina penzijskog staža (muškarac), s tim da su oba uslova ispunjena istovremeno.

Odredbe člana 137. Zakona o PIO FBiH primjenjivat će se do 31. decembra 2015. godine.

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH – neslužbeni prečišćeni tekst („Službene novine Federacije BiH“, broj: 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06 i 4/09)

Član 30.

Osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 65 godina života i najmjanje 20 godina penzijskog staža.

Osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 40 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života.

Član 137

Izuzetno od odredbe člana 30. ovog zakona pravo na starosnu penziju stiče osiguranik kada navrši:

  1. u 1998. godini 60 godina života;
  2. u 1999. godini 61 godinu života;
  3. u 2000. godini 62 godine života;
  4. u 2001. godini 63 godine života;
  5. u 2002. godini 64 godine života.

Osiguranik može steći pravo na starosnu penziju i prije navršenih godina života propisanih u stavu 1. ovog člana, odnosno u ćlanu 30. ovog zakona, kad navrši 55 godina života i 30 godina penzijskog staža (žena), odnosno 60 godina života i 35 godina penzijskog staža (muskarac), ali najduže do 31. decembra 2015. godine.

Osiguraniku iz stava 2. ovog člana iznos penzije određen prema dužini penzijskog staža umanjuje se za 0,5% (žena), odnosno 1% (muškarac) za svaku godinu ranijeg odlaska u penziju prije navršenih 65 godina života.

Osiguraniku iz stava 3. ovog člana, kada navrši godine života iz stava 1. ovog člana, odnosno iz člana 30. ovog zakona, ne prestaje umanjenje penzije u skladu sa stavom 3. ovog člana.

2. Da li i kada penzioner ima pravo zasnovati radni odnos?

Osoba koja je ostvarila pravo na penziju sa 65 godina života, odnosno sa 40 godina penzijskog staža može istovremeno koristiti penziju i zasnovati radni odnos, tačnije za vrijeme trajanja radnog odnosa isplaćivat će se i penzija.

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH – neslužbeni prečišćeni tekst („Službene novine Federacije BiH“, broj: 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06 i 4/09)

Član 114.

Korisniku penzije koji je penziju ostvario prije navršenja 40 godina penzijskog staža, odnosno 65 godina života i korisniku invalidske penzije koji zasnuje radni odnos ili započne da obavlja djelatnost iz člana 11. tač. 1. i 2. ovog zakona penzija se ne isplaćuje za to vrijeme, a najduže do navršenja 40 godina penzijskog staža, odnosno 65 godina života. Korisniku porodične penzije koji zasnuje radni odnos ili započne da obavlja djelatnost iz člana 11. tač. 1. i 2. ovog zakona penzija se ne isplaćuje. Osiguraniku iz stava 1. ovog člana, na njegov zahtjev, penzija ce se ponovo odrediti prema novonavršenom penzijskom stažu i ponovnim određivanjem penzijskog osnova uzimajući u obzir i nove plaće, odnosno osnovice osiguranja, a penzija ce se odrediti pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom.

3. Kako se računa staž osiguranja s nepunim radnim vremenom?

Ukoliko je osoba prijavljena na penzijsko osiguranje na rad s nepunim radnim vremenom, u penzijski staž će se uračunati samo radno vrijeme u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati takvog rada ostvarenog za pojedine godine, obračunatog na puno radno vrijeme Npr. Ako je osiguranik u toku jedne kalendarske godine radio 12 mjeseci s polovicom punog radnog vremena, u staž osiguranja uračunat će mu se 6 mjeseci.

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH – neslužbeni prečišćeni tekst („Službene novine Federacije BiH“, broj: 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06 i 4/09)

Član 84.

U staž osiguranja računa se vrijeme provedeno u radnom odnosu s punim radnim vremenom.

Pod punim radnim vremenom iz stava 1. ovog člana podrazumijeva se i vrijeme koje zaposlenik provede u radnom odnosu sa skraćenim radnim vremenom koje se, u smislu propisa o radu, smatra punim radnim vremenom.

U staž osiguranja računa se i vrijeme provedeno u radnom odnosu s nepunim radnim vremenom, osim slučajeva iz stava 2. ovog člana, u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati takvog rada ostvarenog za pojedine godine, obračunatog na puno radno vrijeme, u skladu sa propisima o radnim odnosima.

Odredbe st. 1. i 2. ovog člana pimjenjuju se i kada je radno vrijeme ostvareno u dva ili više radnih odnosa.

4. U kojim se slučajevima plaća porez na zakup, ko je obveznik poreza na zakup i koja je stopa poreza na dohodak u ovom slučaju?

U ovom slučaju je riječ o dohotku od imovine, koji se ostvaruje iznajmljivanjem nepokretne ili pokretne imovine. Obveznik poreza na dohodak od imovine je zakupodavac. Poreza na dohodak plaća se po stopi id 10%.

Zakon o porezu na dohodak FBiH – neslužbeni prečišćeni tekst („Službene novine Federacije BiH“, broj: 10/08, 09/10, 44/11, 7/13 i 65/13)

Član 20. stav 1.

Dohodak od imovine uključuje prihod ostvaren:

  • iznajmljivanjem nepokretne imovine (zgrade, zemljišta i dr.),
  • otuđenjem nekretnina,
  • iznajmljivanjem opreme, transportnih vozila i druge pokretne imovine ukoliko iznajmljeni predmeti ne služe za obavljanje samostalne djelatnosti.

Član 4.

Porezom na dohodak oporezuju se dohoci koje porezni obveznik ostvari od:

  • nesamostalne djelatnosti,
  • samostalne djelatnosti,
  • imovine i imovinskih prava,
  • ulaganja kapitala,
  • učešća u nagradnim igrama i igrama na sreću.

Član 9.

Porez na dohodak plaća se po stopi od 10%.

5. Da li je za poreznu olakšicu po osnovu troškova liječenja dovoljan dokaz kopija recepta, jer se originalni recepti ostavljaju u apoteci?

Uz kopiju recepta, potrebno je imati i dokaz o plaćanju lijekova napisanih na receptu.

6. Kada se ne plaća porez na dohodak na dobitke ostvarene učešćem u nagradnim igrama?

Prema članu 5. stav 1. tačka 10. Zakona o porezu na dohodak FBiH osvojene, odnosno dobijene nagrade u novcu, stvarima i/ili pravima za pokazano znanje u kvizovima i drugim sličnim takmičenjima se ne smatraju dohotkom te stoga nisu ni oporezive.

Prema članu 6. stav 1. tačka 14. Zakona o porezu na dohodak FBiH, porez na dohodak se ne plaća na dobitke ostvarene učešćem u nagradnim igrama koje organiziraju privredna društva u propagandne svrhe, koji se isključivo odnose na proizvod ili paket proizvoda iz vlastitog proizvodnog asortimana, ukoliko tržišna vrijednost takvog dobitka nije veća od 1.000,00 KM.

Prema članu 23. Zakona o porezu na dohodak FBiH porez na dohodak se ne plaća i za dobitak čija pojedinačna vrijednost ne prelazi iznos od 100,00 KM, ako taj dobitak odnosno nagrada već nije obuhaćena prethodnim izuzetcima.

Zakon o porezu na dohodak FBiH – neslužbeni prečišćeni tekst („Službene novine Federacije BiH“, broj: 10/08, 09/10, 44/11, 7/13 i 65/13)

Član 5. st. 1. tačka 10.

Prihodi koji se, u smislu ovog Zakona, ne smatraju dohotkom su:

10) osvojene, odnosno dobijene nagrade u novcu, stvarima i/ili pravima za pokazano znanje u kvizovima i drugim sličnim takmičenjima,

Član 6. st. 1. tačka 14.

Porez na dohodak ne plaća se na:

14) dobici ostvareni učešćem u nagradnim igrama koje organizuju privredna društva u propagandne svrhe, a koji se isključivo odnose na proizvod ili paket proizvoda iz vlastitog proizvodnog asortimana, ukoliko tržišna vrijednost takvog dobitka nije veća od 1.000,00 KM.

Član 23.

Dohodak od nagradnih igara i igara na sreću čini vrijednost svake pojedinačne nagrade ili dobitka ostvarenog učešćem u nagradnim igrama i igrama na sreću koji je dobitniku isplaćen u novcu, proizvodu/ ima, uslugama i/ili u pravima, osim nagrada i dobitaka iz člana 5. stav (1) tačka 10) i člana 6. stav (1) tačka 14) ovog zakona i dobitaka čija pojedinačna vrijednost ne prelazi iznos od 100,00 KM.

Osnovicu za obračun poreza na dobitke iz stava (1) ovog člana, čini svaki pojedinačno ostvareni dobitak čija je vrijednost veća od 100,00 KM, odnosno dobitak ostvaren učešćem u nagradnim igrama u skladu sa članom 6. stav (1) tačka 14) ovog zakona, čija je pojedinačna vrijednost veća od 1.000,00 KM.

Ako se dobici sastoje od stvari, usluga i/ili prava, osnovicu poreza čini tržišna vrijednost stvari, usluga i/ili prava u momentu ostvarenja dobitka.

Kod utvrđivanja dohotka iz stava (1) ovog člana, rashodi se ne odbijaju.

7. Koja potraživanja zastarijevaju za godinu dana (računi za električnu i toplotnu energiju, plin, vodu, telefon)?

U FBiH opšti zastarni rok je pet godina, dok je u RS-u opšti zastarni rok produžen na deset godina, ako zakonom nije određen neki drugi rok zastarjelosti. (Član 371 ZOO) Međutim upravo su članom 378. ZOO određena potraživanja koja zatarijevaju za jednu godinu.

Tako se kraći zastarni rok od jedne godine primjenjuje za potraživanje naknade za isporučenu električnu i toplotnu energiju, plin, vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, ali samo na potraživanja za usluge izvršene za potrebe domaćinstva.

to znači da će npr. plaćanje cijene isporučene toplotne energije od strane javnog preduzeća privrednom subjektu ne zastarijeva u roku od jedne godine (član 378. ZOO) već u roku od 3 godine (čl. 374. ZOO) jer se kraći rok zastarelosti primenjuje samo za toplotnu energiju isporučenu domaćinstvima.

Zakon o obligacionim odnosima FBiH i RS („Službeni list SFRJ“, br. 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89)(„Službeni list RbiH“, br. 2/92, 13/93 i 13/94)(„Službeni glasnik RS“, br. 17/93 i 3/96)

Opšti rok zastarjelosti

Član 371.

Potraživanja zastarijevaju za pet godina, ako zakonom nije određen neki drugi rok zastarjelosti.

Napomena (RS): Na osnovu odredbe člana 34. ZIDZOO, opšti rok zastarjelosti iz člana 371. ZOO produžen je sa pet na deset godina.

Međusobna potraživanja iz ugovora o prometu robe i usluga

Član 374.

(1) Međusobna potraživanja pravnih lica iz ugovora u prometu robe i usluga, kao i potraživanja naknade za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima, zastarijevaju za tri godine.

(2) Zastarijevanje teče odvojeno za svaku isporuku robe, izvršeni rad ili uslugu.

Jednogodišnji rok zastarjelosti

Član 378.

(1) Zastarijevaju za jednu godinu:

1) potraživanje naknade za isporučenu električnu i toplotnu energiju, plin, vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, kada je isporuka, odnosno usluga izvršena za potrebe domaćinstva;

2) potraživanje radio-stanice i radio-televizijske stanice za upotrebu radio prijemnika i televizijskog prijemnika;

3) potraživanje pošte, telegrafa i telefona za upotrebu telefona i poštanskih pregradaka, kao i druga njihova potraživanja koja se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima;

4) potraživanje pretplate na povremene publikacije, računajući od isteka vremena za koje je publikacija naručena.

(2) Zastarijevanje teče iako su isporuke ili usluge produžene.

8. Kada nastupa zastara za naplatu potraživanja jednog društva prema drugom za isporučenu robu ili za izvršenu uslugu?

Odredbe čl. 374. Zakona o obligacionim odnosima propisuju da međusobna potraživanja pravnih lica iz ugovora u prometu robe i usluga, kao i potraživanja naknade za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima, zastarijevaju za tri godine. Zastarijevanje teče odvojeno za svaku isporuku robe, izvršeni rad ili uslugu.

Zakon o obligacionim odnosima FBiH i RS („Službeni list SFRJ“, br. 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89)(„Službeni list RbiH“, br. 2/92, 13/93 i 13/94)(„Službeni glasnik RS“, br. 17/93 i 3/96)

Međusobna potraživanja iz ugovora o prometu robe i usluga

Član 374.

(1) Međusobna potraživanja pravnih lica iz ugovora u prometu robe i usluga, kao i potraživanja naknade za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima, zastarijevaju za tri godine. (2) Zastarijevanje teče odvojeno za svaku isporuku robe, izvršeni rad ili uslugu.

(Presuda Vrhovnog suda FBiH broj: 070-0-Rev-07-001509 od 16.10.2008.g. i presuda broj: 070-0-Rev-07-000362 od 15.07.2008. g.).

Član 374. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima

Rok zastarjelosti od tri godine odnosi se na međusobna potraživanja svih pravnih lica koja proizlaze iz ugovora o prometu robe i usluga, bez obzira na strukturu kapitala. Odrednicu „međusobna potraživanja društveno pravnil lica“ iz člana 374. stav 1. ZOO-a treba tumačiti i primjenjivati kao odrednicu „međusobna potraživanja pravnih lica“.

9. Da li računi za internet usluge zastarijevaju za jednu ili 3 godine?

Budući da u povremena novčana potraživanja spadaju potraživanja čija je visina unaprijed određena, sasvim je izvjesno da su računi za internet usluge povremena potraživanja, te stoga ovi računi zastarijevaju za tri godine.

Također računi za internet usluge nisu navedeni u član 378. ZOO-a, u kojem su propisana potraživanja koja zastarijevaju za jednu godinu, te se stoga član 378. ZOO-a ne može odnositi na ove račune.

Zakon o obligacionim odnosima FBiH i RS („Službeni list SFRJ“, br. 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89)(„Službeni list RbiH“, br. 2/92, 13/93 i 13/94)(„Službeni glasnik RS“, br. 17/93 i 3/96)

Povremena potraživanja

Član 372.

(1) Potraživanja povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim određenim razmacima vremena (povremena potraživanja), pa bilo da se radi o sporednim povremenim potraživanjima, kao što je potraživanje kamata, bilo da se radi o takvim povremenim potraživanjima u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao što je potraživanje izdržavanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja.

(2) Isto važi za anuitete kojima se u jednakim unaprijed određenim povremenim iznosima otplaćuju glavnica i kamate, ali ne važi za otplate u obrocima i druga djelimična ispunjenja.

Jednogodišnji rok zastarjelosti

Član 378.

(1) Zastarijevaju za jednu godinu:

1) potraživanje naknade za isporučenu električnu i toplotnu energiju, plin, vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, kada je isporuka, odnosno usluga izvršena za potrebe domaćinstva;

2) potraživanje radio-stanice i radio-televizijske stanice za upotrebu radio prijemnika i televizijskog prijemnika;

3) potraživanje pošte, telegrafa i telefona za upotrebu telefona i poštanskih pregradaka, kao i druga njihova potraživanja koja se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima;

4) potraživanje pretplate na povremene publikacije, računajući od isteka vremena za koje je publikacija naručena.

(2) Zastarijevanje teče iako su isporuke ili usluge produžene.

10. Šta je Ugovor o radu na određeno vrijeme?

Ugovor o radu se može zaključiti na neodređeno vrijeme ili na određeno vrijeme. Ugovor o radu koji ne sadrži podatak u pogledu trajanja smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti na period duži od dvije godine. Ako zaposlenik izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi sa istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

Prekidom ugovora o radu, u smislu prethodno navedene odredbe, ne smatra se prekid nastao zbog vremenskog perioda od 15 dana između ugovora o radu sa istim poslodavcem.

Zakon o radu FBiH („Službene novine Federacije BiH“, broj: 43/99, 32/00, 29/03)

2. Ugovor o radu na neodređeno i određeno vrijeme

Član 19.

Ugovor o radu zaključuje se:

  1. na neodređeno vrijeme;
  2. na određeno vrijeme.

Ugovor o radu koji ne sadrži podatak u pogledu trajanja smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti na period duži od dvije godine.

Ako zaposlenik izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi sa istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme, ako kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno.

Član 20.

Prekidom ugovora o radu iz člana 19. stav 4. ovog zakona ne smatraju se prekidi nastali zbog:

  1. godišnjeg odmora;
  2. bolovanja;
  3. porođajnog odsustva;
  4. odsustva sa rada u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;
  5. perioda između otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto na osnovu odluke suda ili drugog organa, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;
  6. odsustva s posla uz saglasnost poslodavca;
  7. vremenskog perioda od 15 dana između ugovora o radu sa istim poslodavcem, osim ako kolektivnim ugovorom nije drugačije utvrđeno.

11. Šta je i kako registrovati društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.)?

Društvo s ograničenom odgovornošću je pravno lice koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i vršenja usluga na tržištu radi sticanja dobiti, a čiji je osnovni kapital podijeljen na udjele. Društvo mogu osnovati domaća i strana fizička i pravna lica, ako zakonom nije drugačije određeno.

Društvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom, dok član društva za obaveze društva s ograničenom odgovornošću odgovara svojim udjelom.

Drugačije rečeno, za preuzete obaveze prema trećim licima odgovara samo društvo i to svojom cjelokupnom imovinom. Dok ako je društvo poslovalo sa gubicima i ima obaveze prema trećim licima, član društva može izgubiti samo ono što je putem uloga uložio u privredno društvo, a ne i svoju ostalu imovinu koja je odvojena od imovine društva sa ograničenom odgovornošću.

Koraci kod registracije d.o.o. su:

1. Sastavljanje osnivačkog akta – koji mora obavezno sadržavati:

a) ime i prezime i adresu prebivališta ili firmu i sjedište osnivača;

b) firmu, sjedište i djelatnost društva;

c) iznos osnovnog kapitala društva, iznos uloga u novcu, opis i vrijednost uloga u stvarima i pravima, broj i visina udjela članova;

d) prava i obaveze članova društva;

e) postupak u slučaju kada neko od osnivača ne uplati svoj ulog do ugovorenog roka ili ne ispuni drugu obavezu;

f) način izmirenja troškova osnivanja društva;

g) imenovanje lica ovlaštenih za vođenje poslovanja i zastupanje društva i prijavu za upis osnivanja društva u registar društava;

h) posljedice neuspjelog osnivanja;

i) posebnu odredbu ako se društvo osniva na određeno vrijeme.

2. Registracija kod općinskog suda – uz prijavu za upis u registar osnivanja društva sa ograničenom odgovornošću prilažu se sljedeće isprave:

a) notarski obrađen akt o osnivanju (tačka 1.),

b) odluka o imenovanju lica ovlaštenog za zastupanje ukoliko nije imenovano aktom o osnivanju,

c) aktuelni izvod iz sudskog registra za osnivača ako je osnivač pravno lice,

d) ovjeren potpis lica ovlaštenog za zastupanje,

e) potvrda banke o izvršenoj uplati kapitala u novcu, odnosno dokaz o novčanoj vrijednosti stvari i prava unesenih u društvo,

f) izjava direktora o prihvatanju dužnosti,

g) ovjerena fotokopija lične karte direktora,

h) oglas 2 puta sa spiskom djelatnosti,

i) uvjerenje poreske uprave i uprave za indirektrno oporezivanje o nepostojanju duga za osnivača,

j) izjava osnivača da nije osnivač drugih pravnih lica, odnosno da jeste osnivač drugih pravnih lica i uvjerenja poreske uprave i uprave za indirektrno oporezivanje o nepostojanju duga za ta pravna lica,

k) uvjerenja o prekršajnoj evidencije za osnivača i direktora,

l) ovjerena fotokopija lične karte i uvjerenja o prebivalištu u BiH (ne starije od 30 dana) za državljanje BiH ako je osnivač društva fizičko lice, i

m) dokaz o uplati sudske takse i potvrda o uplati takse za objavljivanje oglasa o osnivanju firme u Službenim novinama FBiH.

Ako se radi o stranom osnivaču potrebno je dostavit i:

a) Rješenje Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH (umjesto poreskog uvjerenja) i

b) ako je osnivač pravno lice – izvod iz registra za osnivača sa apostile pečatom, uz izvod se dostavlja i prevod izvoda od strane stalnog sudskog tumača ili

c) ako je osnivač fizičko lice – ovjerena kopija pasoša sa prevodom od strane ovlaštenog sudskog tumača.

3. Izrada pečata

Da biste mogli izraditi pečat potrebno je priložiti kopiju rješenja o upisu društva u sudski registar (tačka 2.). Pečat se može izraditi kod ovlaštenih pečatorezaca.

4. Podnošenje prijave za razvrstavanje pravne osobe

Radi dobivanja Obavještenja o razvrstavanju pravnog lica prema klasifikaciji (šifra djelatnosti) potrebo je Službi za statistiku predati popunjen obrazac ppl-1 ovjeren pečatom (iz tačke 3.) i kopiju Rješenja o registraciji (tačka 2.).

5. Podnošenje zahtjeva za Poreznu upravu za dobivanje identifikacijskog broja i poreznu registraciju pravnog lica.

Radi dobivanja Uvjerenja o poreznoj registraciji i dobivanjem identifikacijskog broja od Porezne uprave potrebno je predati:

a) popunjen obrazac rpo_ppl1,

b) kopiju Rješenja o registraciji (tačka 2.),

c) Obavještenja o razvrstavanju pravnog lica prema klasifikaciji (tačka 4.), i

d) ugovor o zakupu ili dokaz o vlasništvu.

6. Prijava u sistem PDV-a

Nakon dobivanja identifikacionog broja, Društvo se mora upisati u Registar obveznika indirektnih poreza, ukoliko planira ostvariti godišnji oporeziv promet veći od 50.000 KM. Za registraciju obveznika PDV-a, potrebno je dostaviti:

a) zahtjev za registraciju PDV obveznika,

b) ovjerena kopija Rješenja o registraciji,

c) uvjerenje ili potvrda o registraciji poreskog obveznika od Porezne uprave,

d) druge dokumente u zavisnosti od vrste registracije.

7. Otvaranje transakcijskog računa u banci

Da biste otvorili žiro-račun u banci potrebno je dostaviti kopije sljedećih dokumenata:

a) rješenja o upisu u sudski registar (ne može biti starije od 6 mjeseci)

b) rješenje o identifikacionom broju

c) potvrda o matičnom i carinskom broju (za društva čija djelatnost obuhvaća i vanjsku trgovinu)

d) identifikacioni dokument za osobe koje trebaju dobiti punomoć za žiro-račun koji se otvara

e) ovjeren potpis ovlaštenih osoba za platni promet

8. Prijavljivanje društva i zaposlenih u poresku upravu

Da biste prijavili firmu u nadležnu poresku upravu potrebni su vam sljedeći dokumenti (originali ili ovjerene kopije)

a) rješenje o upisu u sudski registar

b) potvrda o matičnom/identifikacionom broju

c) popunjen obrazac za prijavu društva

9. Podnošenje zahtjeva za inicijalnu fiskalizaciju

10. Podnošenje izjave o ispunjavanju tehničkih uslova za početak obavljanja djelatnosti (poslovni prostor) nadležnom općinskom ili kantonalnom organu (zavisno od djelatnosti)

Nakon završenog desetog koraka društvo je spremno da počne poslovati.

12. Kako odgovora fizičko lice (trgovac) tj. vlasnik trgovačke radnje za obaveze radnje?

Trgovačka radnja se osniva donošenjem rješenja kojim se trgovcu u svojstvu fizičkog lica odobrava obavljanje trgovačke djelatnosti. Kako trgovačka radnja nije pravno lice, vlasnik trgovačke radnje odgovara lično i neograničeno cijelom svojom imovinom za obaveze koje nastanu iz obavljanja djelatnosti trgovačke radnje.

Isti je slučaj i sa obrtnikom. Za obaveze koje nastanu u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.

Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima FBiH („Službene novine FBiH“, broj: 35/09)

Član 30.

(Odgovornost obrtnika)

(1) Za obaveze koje nastanu u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.

(2) Obrtnik odgovara za zakonitost obavljanja obrta i za zakonitost rada radnika koje zapošljava.

 

Legalist.ba sve informacije dostupne na stranici objavljuje u dobroj vjeri, te svi korisnici i posjetitelji imaju pravo besplatno se služiti sadržajem stranice. Korištenjem sadržaja objavljenog na stranici Legalist.ba korisnici i posjetiteljiprihvaćaju sve rizike koji nastaju iz njihovog korištenja te prihvaćaju koristiti sadržaj isključivo za ličnu upotrebu i na vlastitu odgovornost.

Legalist.ba u trenutku objavljivanja sadržaja sve informacije smatra valjanim,ali objavljene informacije ne moraju biti pravno valjane, trenutno važeće, potpune ili pravovremeno dopunjene i mijenjane, stoga autori i Legalist.ba neodgovara za štetne posljedica koje mogu nastupiti usljed preuzimanja i korištenja sadržaja stranice.

62 Comments

  1. Poštovanje, imam 40 godina radnog staža, od kojih mi je uplaćeno penzionog staža 38 godina, te navršene 62 godine, dali mogu otići u redovnu starosnu mirovinu?

    • Poštovani,
      Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH (“Službene novine Federacije BiH”, br. 13/18 i 93/19) u članu 40. propisano je:
      “Pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.”
      U svakom slučaju preporučujemo Vam da kontaktirate Službe Federalnog zavoda PIO/MIO.
      Lijep pozdrav,
      Legalist.ba tim

  2. Poštovani,živim u federaciji,do 1989.god sam radila u Prijedoru gdje imam šest i po godina staža i u Zagrebu sedam i po godina,fali mi jedna godina da ostvarim penziju tražila sam od Zavoda za zapošljavanje da mi dokupe staž ali su odbili kao pripadam rs iako tad nije bilo rs dok sam ja radila.Kako da ostvarim pravo i kome da se obratim jer se osjećam oštećenom i diskriminovanom.Hvala

  3. Vlasnik sam ugostiteljskog obrta u FBiH i tu i prijavljen. Imam mogucnost da radim jos jedan posao medjutim taj poslodavac zeli da sa mnom zakljuci neki ugovor o radu a da to nije ugovor o djelu. Da li postoji takva mogucnost u FBiH? Npr. Da pored ovog obrtnickog imam jos jedan ugovor o radu na nepuno radno vrijeme?

    • Poštovani,
      Shodno odredbama člana 9. stav (2) Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima “fizičko lice može obavljati obrt kao dopunsko ili dodatno zanimanje ako ispunjava uslove iz stava (1) ovog člana i ako ima već zasnovan radni odnos po bilo kom osnovu ili je korisnik penzije u skladu sa članom 11. st. (2) i (3) ovog zakona, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije propisano.”
      Članom 11. stav (1) istog zakona propisano je da “fizičko lice može obavljati obrt kao dopunsko zanimanje isključivo samostalnim radom i to najduže 20 sati sedmično, uz plaćanje poreza čiju visinu propisuje organ nadležan za poreze.”
      Za detalje preporučujemo Vam da se raspitate u poreznoj upravi, općini kojoj ste registrovali obrt i obrtničkoj komori.
      Lijep pozdrav,
      Legalist tim

  4. Nedostaju mi 1991 i 1992 godina koje sam proveo na radu u Energoinvestu sarajevo.Posjedujem dokumenat da sam tih godina bio zaposlen i da su doprinosi placeni.Potvrda je izdata od strane energoinvesta sa naznakom da je dokumentacija izgorela uzbog ratnih dejstava.Kako ce PIO tretirati ovu potvrdu.Ovakvih slucajeva ima na stotine

    • Poštovani,
      Prema informacijama kojima mi raspolažemo prilikom ostvarivanja prava iz PIO, u pravilu staž osiguranja evidentiran do 31.03.1992 godine nije problematičan, te PIO za taj period traži potvrde poslodavca.
      Da bi Federalni zavod PIO priznao da su doprinosi plačeni neophodno je da postoje periodi osiguranja registrovani u matičnoj evidenciji Federalnog zavoda PIO.
      Ipak, obzirom da je ovo pitanje na koje tačan odgovor može dati samo Federalni zavod PIO preporučujemo Vam da se obratite njima sa ovim upitom.
      S poštovanjem,
      Legalist tim

  5. Poštovani,
    da li mi možete poslati primjer ugovora o pružanju medicinskih usluga( tačnije zubarskih usluga iz protetike)
    Unaprijed hvala

  6. Postovani,za vrijeme rata na BIH djed je dvije parcele poljoprivrednog zemljista dao u zamjenu za brasno svoim braticima.
    Nikakav ugovor nije potpisan i zemljiste i dalje glasi na ime mog djeda.
    Dogovorili su se da kada djed bude imao te novce da im vrati da je zemlja didova,bez vremenskog ogranicenja.
    Djedovi bratici su tu zemlju koristili i dalje koriste 27 godina.
    U medju vremenu djed je umro
    Moja majka je dalji legalni nasljednik te zemlje
    Oni moju majku traze da ona potpise kupoprodajni ugovor sada kao jedini nasljednik te dvije parcele
    Moja majka ne zeli potpisati nista.
    Jer zemljiste je bilo kao garancija, za 100 kilograma brasna na jednu parceli i 150 Njemacki maraka …
    Za drugu nisam sigurna za sta je bila garancija.
    Zanima me dali mi odnosno nasa majka (jer je jedino dijete moje nane i dide)ima neka pravna sredstva da bi se borila za tu zemlju?
    I treba li se uopste boriti za nesto sto je na papiru legalno njeno ili ne?
    Srdacan pozdrav!
    Edina 😊

    • Poštovana,
      Obzirom da je osnovni cilj portala Legalist.ba pružanje informacija o pravu i pravosuđu Bosne i Hercegovine i diskusija o pravnim tema, a kako se u vašem slučaju radi o konkretnom slučaju o kojem nemamo dovoljno informacija, to nismo u mogućnosti davati bilo kakvo mišljenje. Preporučujemo Vam da potražite advokatsku pomoć.
      Lijep pozdrav,
      Legalist tim

  7. Da li korisnik starosne penzije ima pravo raditi po ugovoru o djelu a po najnovijem zakonu o penzijsko invalidskom osiguranju (2018-2019 g)

    • Poštovani,
      Ugovor o djelu nije regulisan Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, već Zakonom o obligacionim odnosima. Prilikom zaključivanja konkretnog Ugovora o djelu treba imati u vidu da li se uistinu radi o Ugovoru o djelu ili je riječ o Ugovoru o radu.
      Srdačan pozdrav,
      Legalist tim

  8. Poštovani,

    ukoliko se povećava plata radniku, da li je potrebno mjenjati postojeći ugovor o radnom odnosu ili mogu napraviti anex postojećeg ugovora o radu? U anexu bih navela koji član ugovora se mjenja i koje dodatne poslove će radnik obavljati.
    Pozdrav

    • Poštovani/a,
      U praksi je poznatno zaključivanje ugovora o radu, ali obzirom da inspektori rada često imaju svoja tumačenja zakona o radu, pa tako neki inspektori rada tvrde da se ne može zaključiti aneks ugovora, nego da se radniku može ponudi samo zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, to Vam preporučujemo da kontaktirate ispektora rada ili da se posavjetuje sa nekom advokatskom kancelarijom.
      Srdačan pozdrav,
      Legalist tim

  9. Postovani, otac mi je ispunio pravo na penziju prije skoro dvije godine kada je i poslao molbu u PIO FBiH, preko svedskog penzionog fonda. Poslije toga je jednom dobio da dopuni neki formular u ucescu u ratu i od toga je proslo vise od godinu dana bez ikakvih vijesti. Kada god bi kontaktirao PIO rekli bi da je proces u toku. Da li je stvarno moguce da proces odobravanja penzije traje dvije godine i da li postoji nacin da se ovaj slucaj preda nekom zastupniku koji ce da se bori sa (protiv) birokratije, da bi se proces konacno priveo kraju? U slucaju da, bio bih zahvalan za eventualne preporuke.

  10. Postovanje,radim kod poslodavca vec 7godina i sada isti prodaje firmu zajedno sa radnicima.
    Naime,ja sam u drugom stanju i kako mibse ne svidja radno mjesto kof novog poslodavca mislila sam da otvorim bolovanje kod trenutnog poslodavca.
    Zanima me da li buduci poslodavac mora da me zadrzi na bolovanju ili ima pravo da mi ne ponudi nikakav ugovor niti pravo da nastavim sa bolovanjem i sta u biti ja mogu dobiti i ocekivati?
    Radi se o unskosanskom kantonu
    Hvala,

    • Poštovana,
      Ako se radi samo o promjeni vlasnika firme onda se i dalje radi o ugovornom odnosu između Vas i istog poslodavca.
      Ipak, kako ovo nije portal koji nudi pravnu pomoć, nego je njegova osnovna funkcija da pruža informacije o važećim zakonima i pokrene rasprave o pravnim institutima, a ne konkretnim slučajevima, preporučujemo Vam da potražite profesionalni advokatski savjet.
      Lijep pozdrav,
      Legalist tim

  11. Dobar dan,
    Prestala sam da radum za poslodavca koji je naveo zabranu rada za konkurenciju marednih 6 mjeseci i da ce isplacivati 50% place za taj period. Kada sam ppstavila potanje da li je taj clan ugovora i dalje na snazi,dobila sam odgovor da jeste. Ali da ce mi se naknada iplacivati samo ako dostavim dokaz da imam ponudu ili dogovor sa konkurentnom firmom (ovaj dio nije naveden u ugovoru). Zanima me da li je to po zakonu, jer se poslodavac poziva na zakon o radu FBiH i moze li posodavac tako da postupi iako taj dio nije naveden u ugovoru.
    Unaprije hvala

    • Postovani, pohvale za vas i stranicu. Imam pitanje. Ukoliko je plata fiksna 800 KM da li poslodavac moze umanjiti platu zbog destimulacije. Da li je poslodavac duzan donijeti odluku o visini toplog obroka, a ne da to varira mjesecno, samo kako bi konacan iznos plate i naknada ostao nepromijenjen. Da li se regres moze isplacivati mjesecno, odnosno rijec je o fiktivnom regresu koji se iskazuje mjesecno naravno na teret plate.

    • Poštovani/a,
      Obzirom da se radi o konkretnim slučajima o kojima nemamo dovoljno informacija nismo u mogućnosti davati bilo kakvo mišljenje, stoga Vam preporučujemo da potražite advokatsku pomoć.
      Lijep pozdrav,
      Legalist tim

  12. Postovanje,trebala bih pravni savjet.Imam sina od 23 godine sa cerebralnom paralizom,100% INVALID.Ja sam nezaposlena jer sam se brinula o sinu.Moje zdravstveno stanje je naruseno s teskim oboljenjem ledja.Da li je moguce,poZakonu,da moj muz koji radi u skoli,dobije smanjenu normu,tj.skraceno radno vrijeme.Hvala.

    • Poštovana,
      Obzirom da procedura dobivanja skraćenog radnog vremena zavisi od internih akata nismo u mogućnosti da Vam damo odgovor na pitanje, ali Vam preporučujemo da se obratite školi, ministarstvu obrazovanja ili da potražite besplatnu pravnu pomoć.
      Lijep pozdrav,
      Legalist tim

  13. Poštovani,
    Zanima me kako postupiti u slijedećem slučaju.
    Prije 10 godina uvedena je kod nas u općini komunalna naknada, ali je napravljena proceduralna pogreška, jer nije dobila suglasnost Vlade kantona na visinu iznosa, a morala je da bi odluka mogla stupiti na snagu. Unatoč tome Općina je izdavala rješenja građanima i naplaćivala iste, sad je počela i tužiti obveznike koji nisu plaćali.
    Pitanje: Dali je općinsko rješenje važeće, ako nije osporavano od građana, i ako je doneseno na osnovu odredbe koja pravno nije stupila na snagu?

    • Poštovani,
      Obzirom da se radi o ozbiljnom pitanju jer su tužbe već podnesene, a i kako nemam sve potrebe podatke da bi davali bilo kakvo mišljenje, preporučujemo Vam da potražite advokatsku pomoć.
      Lijep pozdrav,
      Legalist tim

  14. Poštovani,
    Najprije sve pohvale za stranicu, odlična je!
    Imam nekoliko pitanja i bila bih Vam zahvalna na odgovoru.
    Fizičko sam lice, radila bi honorarno, poslala upite za suradnju npr. nekim većim građevinskim firmama.
    1.Da li ja kao fizičko lice mogu sklopiti Ugovor o djelu sa paravnim licem u BiH i u drugim državama npr. u Hrvatskoj ili Srbiji,odraditi posao, a da pri tom ne otvaram obrt?
    2.Da li je uopće moguć takav vid suradnje?
    3.Može li se u FBiH otvoriti nešto tipa kao u HR J.d.o.o.?
    Hvala

    • Poštovana,
      Prije svega hvala na pohvalama.
      Zakon o obligacionim odnosima poznaje ugovor o djelu, te je na ugovorenu naknadu potrebno platiti poreze i doprinose. Međutim ako je uobičajno da građevinska firma za navedeni posao zapošljava ljude, tj. zaključuje ugovor o radu, onda nije moguće zaključiti ugovor o djelu. Dakle, zavisi od vrste posla koju planirate raditi, te Vam stoga preporučujemo da prije potpisivanja kontaktirate Inspekciju rada.
      U Federaciji BiH je moguće osnovati:
      a) društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću;
      b) komanditno društvo;
      c) dioničko društvo;
      d) društvo sa ograničenom odgovornošću.
      Lijep pozdrav,
      Legalist tim

  15. Poštovani,da li se lični podaci koji su navedeni na zahtjevu za kredit,kredit nije u cijelosti izmiren,a kreditna organizacija je u stečaju,da li se lični podaci ustupaju trećoj osobi koja preuzima naplatu kredita bez ikakvog kontakta sa osobom čiji se lični podaci ustupaju i da li je to zakonom dozvoljeno.hvala

    • Poštovana,
      Ugovor o ustupanju je regulisan članovima 436. – 445. Zakona o obligacionim odnosima, koji možete pronaći u kategoriji “Propisi”. Savjetujemo Vam da dobro pročitate odredbe ugovora koji ste potpisali i opće uslove poslovanja na koje ste pristali.
      Lijep pozdrav,
      Legalist tim

  16. Postovanje,
    Zelio bih vas upitati u vezi ugovora kada su u pitanju stanovi.
    Citao sam jedan od vasih artikala koji ste objavili (Link: http://legalist.ba/wp-content/uploads/2014/02/Ugovor-o-prodaji-stana-primjer.pdf) no nisam 100% siguran ako se ovo odnosi na sta ja trazim.

    Ukratko imam u planu da se pocnem baviti prodajom i pre-prodajom stanova te me zanima (s obzirom da sam dobio ovaj predlog od prijatelja van granica BiH) zakon o ugovoru i da li postoji mogucnost “pre-prodaje” stana ili kuce. Npr; Pronalazak stana/kuce od prodavaca X, potpis ugovora te mogucnost prodaje kupcu Y gde smo mi Z (posrednik/preprodavac).

    S obzirom da sam ovu ideju dobio od osobe koja je iz druge drzave, nisam siguran o nasem zakonu.
    Uglavnom termini o kojima govorim su: “wholesaling and wholeseller”.

    • Poštovani,
      Obzirom da ugovori o kupoprodaji stanova moraju biti notarski obrađeni savjetujemo Vam da se obratite notaru, a možete se obratiti i advokatu.
      Lijep pozdrav,
      Legalist tim

  17. Poštovani,
    pri zasnivanju Ugovora o djelu, ako je izvođač ista osoba koja je i legalni predstavnik pravnog lica – naručioca, da li je dozvoljeno da sam sebi potpiše Ugovor. Ako ne, šta je potrebno poduzeti?

    • Poštovani,
      Potpisati ugovor za privredno društvo mogu samo lica koja su ovlaštena za zastupanje i predstavljanje društva i kao takva upisana u registar društava. Naravno ukoliko se radi o istoj osobi treba voditi računa da se na pravilan način uplate doprinosi i porezi za što se trebate konsultovati sa vašim računovođom.
      Lijep pozdrav,
      Legalist tim

    • Poštovana,
      Član 114. Zakona o PIO pravi razliku između osoba/korisnika penzije koji su penziju ostvarili prije navršenja 40 godina penzijskog staža, odnosno 65 godina života i korisniku invalidske penzije koji zasnuje radni odnos, te osoba koju su ostvarili prenziju sa punih 40 godina penzijskog staža, odnosno punih 65 godina života. Obzirom da su zbog te razlike posljedice zasnivanja radnog osoba za navedene osobe različite (dalje isplaćivanje/neisplaćivanje penzije, vrste doprinosa koje treba platiti itd.) bilo bi najbolje da se o ovom pitanju raspitate u Poreznoj upravi i PIO.

  18. uz Postovanje vas molim za vas pravni savjet.
    Roditelji su mi umrli i vodim spor od 2002god.Navodno je bio testament koji nije noj otac potpisao i od Suda je ponisten ,nevazeci..Nas je cetvero djece a otac ima iz prvog braka jos dvoje djece koji su umrli …takodje od nas cetvero jos nas dvoje ostslo a dvoje umrlo..Tako da preminuli imaju djecu iza sebe.Dalje sam Sud vodila i jos vodim posto smo djeca iz dva brka s ocebe strane a do smrti je s nasom majkom zivio od 1948g do njihove smrti..Sudska parnice se vodi dalje i trazim prvo mamin dio za nas cetvero djece a drugi dio ocev na nas sestero djece. Medjutim brat pokojni je dobio na poklon prije 88g 380kvadrata od oca poklon da bi pravio kucu jer tad su drzave pocele da u gradu oduzimaju zemlje a tako sam i ja dobila od oca 200kvadrata da se moja zemlja nalazi u roditeljskom dvorisu povrsine 400kv stim sa je pola moje a pola roditelja s kucom.na drugij oolovini sam kucu prvila pred sami rat ali brzom ocevom smrcu nisam uspjela prevest na mene tih 200kvadr. ..Imam svedoke i dokaze da je moja kuca a cak i pisma od oca gdje je pusao mi da didj4m da mi prepise i da kucu radim..Ali ja sam odugovlacila jer nisam zeljela cuti da nece vise bit mi oca..Tuzbu vodim protiv pokojnog bratove zene koja zeli da mi otme zemlju ili da joj dam polovinu dvorista i ocevu kucu..i ako je bratov imetak na nju i djecu presao.. dsla sam do znanja da njena djeca i svi drugi imaju pravo da svoj dio od roditelja dobiju moje subrace al da ja nemam odluku sama da pristanem na njene zahtjeve ..Prvo Sudija koji je vodio dalje parnicu je pred sam zakljucakparnice u moju korist sve ostavio i presao za Orasje na mjesto.Presednistva.cekala sam da drugi Sudija se primi i zavrsi parnicu .pislije 3-4god cutnje dosla je Sudinica i primila nas predmet.cekali smo tri god.da pokrene ista al dodje vjest da je preminula..tako opet smo cekali drugi Sudij da se primi predmeta i zakljucak napravi u ime Suda BiH.Posile 5-6 godina oojavi se Sudija ove god u mart da odrzi Sudjenje i novo zadaje za 25.4.medjutim taj Sudija je sad trazio da posle 16god i mojih svih troskova da sve ispocetk povede .da bi ja sve svedoke iz svijeta trazila na nove izjave i snosim sav trosak.od do da vadim skice procjene geometre itd itd..ovih 16 god su me nervi bolest i novaca kostalo veoma ..Kuca moja i roditelja nikog nezanim i trune id 90tih godina ..Ja sam sad podstaner u Brckom radi njih posto sam 70%invalid i u penziji…Molim vas kao sto vidite iz ovog mog texta da je nnogo otvorenih pitanja i ako ki mozete da savjet date sta da cinim.danas sam Advokatu dala do znanja da nezelim vise sud nego sa dakje aakje na visi Sud za Sarajevo jer zelim Sud da tuzim radi prekoracanje vremenski parnicama mje ostete itd..Glavno pitanje moje..Kada zastaruje parnica vremenski i dal zastaruje dok se vodi ? Za koji rok vremena mora sud da zavrsi sudski parnicu..i rrece koji mi vi savjet predlazete ..jos da kazem da ovih 400kvadrata uz moju kucu je urbanisticka zemlja i nesmije se djelit osim da jedan odkupi a ja sam jedina koja zeli odkupi od pocetka i da ih tih 200kvad.isplatim..tuzbu sam 16.g.protiv snahe vodila i vodim..uz tu parnicu ima jos ekstra zemljevuna dva mjesta Bc i Grad..i to se vodi u paketu al izgled da do moje smrti se ..nece zavrsit..molim vas za prezisan odg unaprijd vam se zahvaljujem za vas odg..lijep pozdravqq

    • Poštovana,
      obzirom da ovo nije portal koji pruža pravnu pomoć i obzirom na kompleksnost vašeg predmeta predlažemo Vam da se obratite nekom advokatu ili da na nekom drugom mjestu potražite pravnu pomoć.
      Lijep pozdrav,
      Legalist tim

  19. Postovani
    Intersuje me kako se u Rep.Srpskoj obracunava zatezna kamata na dugovanja po kreditima.koji metod obracu na i kojim zakonom je to propisano. Zatim koja je struktura duga na koji ide obracun z.k ,da li samo na dospjelu glavnicu ili glav icu plus dospijelu redovnu kamatu, i gdje to pise.

  20. Postovani,
    da li mozete da me uputite kome da se obratim vezano za moj problem.Naime,u privatnoj firmi,d.o.o, sam imenovana za direktora na samom pocetku osnivanja firme.Firma nije nikad u stvarnosti pocela raditi,a vec tri godine je od osnivanja.Trenutno stanje je da je firma “zaledjena” od strane PDV institucije jer nije imala mjesecima nikakav promet.Moj problem je sto ne mogu da se odjavim sa mjesta direktora jer to ide preko suda.Kome da se obratim jer vlasnica firme ne rjesava problem? Napominjem da zbog toga ne mogu ni drugi radni odnos zasnovati,te tako zivim od majcine penzije.
    Hvala

    • Poštovana,
      obzirom da je vaša situacija komplikovana te da je umješano više državnih institucija, najbolje bi bilo da potražite advokatsku pomoć. Ono što mi možemo zaključiti iz informacija koje ste nam dali jeste da je jedini izlaz za Vas pokretanje stečaja, što biste trebali uraditi Vi kao direktor.
      Lijep pozdrav,
      Legalist tim

  21. Svakako sve pohvale za ovu stranicu.
    Interesuje me dali se može zaključiti Anex ugovora o radu u skladu sa Zakonom o radu F BiH, Sl. novine F BiH”, broj 26/16

    • Poštovani,
      Prije svega zahvaljujemo Vam se na pohvlama.
      Niti stari, a niti novi Zakon o radu ne poznaje Aneks ugovora o radu. Ali je činjenica da se on kao takav pojavljuje u praksi i da je priznat od strane suda, tako je bilo do sada, te ne vidimo bilo kakve razloge da tako ne bude i ubuduće.
      Lijep pozdrav,
      Legalist tim

  22. Koje odredbe zakona o radu primjeniti ukoliko je radnik odajvljivan i ponovo prijavljivan nakon 16 dana (prekid po starom zakonu), a sada taj radnik nakupi preko 3 godine radnog staža i nema prekid od 60 dana? Ne znam koliko sam dobro obrazložio, ali pitanje je da li sad može iskoristiti tu varijantu da nema prekid preko 60 dana?

    • Poštovani,
      Nije nam baš najjasnije Vaše pitanje.
      Uglavnom, kako i sami kažete po starom zakonu vremenski period od 15 dana između ugovora o radu sa istim poslodavcem nije se smatrao prekidom ugovora o radu (čl. 20. starog ZOR-a). Po novom Zakonu situacija je ista, samo što je rok od 15 dana produžen na 60 dana, dakle sada se vremenski period do 60 dana između ugovora o radu sa istim poslodavcem ne smatra kao prekid ugovora o radu (čl. 23. novog ZOR-a).
      Po prijašnjem zakonu Ugovor o radu na određeno vrijeme nije se mogao zaključiti na period duži od dvije godine. Po trenutno važećem ZOR-u taj rok je produženo na tri godine, dakle Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti za period duži od tri godine.
      Lijep pozdrav,
      Legalist tim

  23. Postovani,
    Ako se za prekrsenu zastitnu mjeru izrecenu u okviru Zakona o zastiti od nasilja u porodici izrekne novcana kazna, kome se uplacuje. Opcini, gradu, kantonu ili federaciji? Unaprijed se zahvaljujem za odgovor.

    • Poštovana,
      Obzirom da Vaše pitanje nije pravne prirode, da bi ste na njega dobili tačan odgovor potrebno je da se obratite nadležnom sudu i tražite instrukcije za plaćanje novčane kazne.
      Lijep pozdrav,
      Legalist tim

  24. Poštovani,
    Molim Vas ako može jedan pravni savjet. Naime, na javni konkurs u osnovnoj školi ( radno mjesto – nastavnik matematike puna norma) javili se 5 kandidata od kojih samo jedan ima odgovarajuću stručnu spremu ( profesor matematike )ali gospodin je u penziji. Na navedeno radno mjesto primljen je magistar računarstva sa položenom pedagoškom skupinom predmeta. Kandidat u penziji se žalio da nije poštovan, prilikom prijema, Pravilnik o stručnoj spremi te da je oštećen. Zanima me da li je Školski odbor pogriješio prilikom prijema i da li se penzioner može primiti Ugovorom o radu. Lijep pozdrav

    • Poštovana,

      Obzirom da nismo upoznati sa tekstom javnog konkursa, niti sa internim aktima škole, ne možemo Vam odgovoriti da li je Školiski odbro pogriješio.
      Ono što Vam možemo reči jeste da prema članu 114. st. 1. Zakona o PIO, osiguranik tj. penzioner koji je navršio 40 godina penzijskog staža, odnosno 65 godina života, može zasnovati radni odnos i nastaviti primati penziju. A penzioneru koji nije navršio 40 godina penzijskog staža, odnosno 65 godina života, penzija se “zavmrzava” dok mu traje novi radni odnos ili ne ispuni navedene uvjete.

      Lijep pozdrav,
      Legalist tim

      • Poštovani,

        Da li osoba sa 62 godine starosti i sa punih 40 godina penzijskog staža, može u isto vrijeme primati penziju i biti u radnom odnosu (vezan s ugovorom o radu). Ili mora imati navršenih 65 godina starosti da bi ostvarila ovo pravo?

        Unaprijed hvala.

        • Obzirom da u zakonu stoji “navršio 40 godina penzijskog staža, odnosno 65 godina života” dovoljno je da osoba ispuni jedan od zakonom propisanih uvjeta, dakle ili navrši 40 godina penzijskog staža ili 65 godina života.
          Lijep pozdrav,
          Legalist tim

  25. Poštovani,
    Nisam znao kome da se obratim, pa sam našao za shodno da se obratim Vama za pomoć, u nadi da ćete mi Vi pomoći.
    Naime o čemu se radi: U zakonu o Prekršajima FBiH u čl. 31. istog zakona je predviđeno da službena osoba licu može izdati Potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta kada mu izuzima predmet, šta osobi ili kakvu potvrdu izdajemo kada mu taj predmet vraćamo. Biti ću konkretniji: npr. službena osoba je na graničnom prelazu NN licu oduzela Putnu ispravu iz razloga što je sistem za očitanje putnih isprava pokazao da navedena isprava nije validna odnosno da istu potražuje ured Interpola kao UKRADENU-NEVAŽEĆU, daljnjim provjerama je utvrđeno da je sporna putna isprava ispravna-uredna a da je greška nastala prilikom unosa kod kontrolora u odjelu Interpola, međutim sporna isprava je izuzeta i za istu je data Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta sukladno Zakonu o prekršajima FBiH čl.31. st.1.
    Šta licu izdajemo kada mu vraćamo predmetnu ispravu a za koju smo predhodno izdali Potvrdu sukladno navedenom članu.

    Unaprijed zahvaln.

    • Poštovani,
      Nismo upoznati sa internim propisima granične policije, ali logika nalaže da mu da vraćate samo predmetnu ispravu, a da on Vama potpisuje dokument kojim potvrđuje da je preuzeo svoju putnu ispravu. Ipak bi bilo najbolje da se konsultujete sa pravnicima koji rade sa Vama.
      Lijep pozdrav,
      Legalist tim

  26. poštovani!
    zelim prvo da Vas pozdravim i da kazem da Vam je stranica i ideja ovog portala odlicna,ja bih ima jednu molbu ako negdje imate ugovor o kupovini web portala koji je u funciji,molio bih da mi ga posaljete na meil,jer to su specificne stvari za kupovinu pa ne mogu da ga nađem,unaprijed se zahvaljujem.
    srdačan pozdrav

    Eldo

    • Poštovani,

      Prvo Vam se zahvaljujemo na pohvalama.
      Kao što ste rekli radi se o specifičnom kupoprodajnom ugovoru, koji ćete teško pronači na internetu i koji je teško sastaviti bez Vaše saradanje sa nekim pravnikom ili advokatom.
      Čak ako i pronađete neki urnek takvog ugovora, može se desiti da tekst tog ugovora ne može da se primjeni na Vašu situaciju, te da Vas takav ugovor dovede u nezgodnu situaciju.
      Stoga preporučujemo da se konskultujete sa nekim ko je dobro upoznat sa tom materijom.

      Lijep pozdrav,
      Legalist tim

    • Poštovani,
      Naravno da možete tužiti facebook, ali je pitanje da li možete uspjeti sa tužbenim zahtjevom. Pa Vam predlaženo da se obratite nekom advokatu pošto će Vam ako se odlučite na tužbu svakako trebati stručna advokatska pomoć.

Leave a Reply

Your email address will not be published.