
Brak je zakonom uređena zajednica života žene i muškarca. U našem zakonodavstvu postoji više načina prestanka braka, koje je naš zakonodavac regulisao odredbama imperativne prirode. Ti načini prestanka braka se navode u Porodičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 35/05, 41/05, 31/14 i 32/19) u članu 32. stav 1. koji glasi: „Brak prestaje smrću bračnog partnera, proglašenjem nestalog bračnog partnera umrlim, poništenjem i razvodom braka“.
Razvod braka
Pojam razvoda braka
Prestanak braka smrću ili proglašenjem nestalog bračnog partera umrlim je način prestanka punovažnog braka, ali ne za vrijeme života bračnog partnera. Prestanak braka poništenjem je prestanak nepunovažnog braka. Razvod braka je, za razliku od prva tri načina prestanka braka, jedini način prestanka punovažnog braka za života bračnih partnera.
Zakonom su predviđeni uzroci koji mogu dovesti do razvoda braka i način na koji se razvodi brak. Uzroci su regulisani u članu 41. PZ FBiH, a to su činjenice i okolnosti koje mogu dovesti do teško i trajno poremećenih bračnih odnosa. Načini razvoda braka navedeni u članu 42. gdje stoji da se brak može razvesti ili tužbom jednog bračnog partnera ili zahtjevom oba bračna pratnera za sporazumni razvod braka. Postupak za razvod braka regulisan je članovima 287. – 294. PZ FBiH.
Za razvod braka značajno je još nekoliko činjenica. Poništenje braka je uvijek jači osnov od razvoda braka, tako da ako u nekom slučaju postoje uzroci i za poništenje i za razvod braka taj brak će uvijek biti poništen. Nije ni rijetka situacija da neki brak koji je već razveden bude naknadno poništen.
Kao što je već navedeno brak je način prestanka punovažnog braka za života bračnih partera. Iz ovoga slijedi da se brak može razvesti samo za života bračnog partnera. Ali ako bračni partner umre u toku postupka razvoda braka, drugi bračni partner može nastaviti postupak. Jedino u ovom slučaju je dozvoljeno da nasljednici umrlog bračnog partnera nastave postupak razvoda u njegovo ime. Inače, zahtjev za razvoda braka mogu podnijeti samo bračni partneri, što nije slučaj i sa zahtijevom za poništenje braka.
Razvod braka po Porodičnom zakonu Federacije BiH
Naš zakonodavac je prihvatio sistem razvoda kao lijeka, što i vidimo iz člana 41. PZ FBiH. Dakle, brak će se razvesti ako su „bračni odnosi teško i trajno poremećeni“, bez obzira na krivicu. Tako da postupak za razvod braka može podnijeti i onaj bračni partner čija je krivica nastajanje poremećenih bračnih odnosa.
Sporazumni razvod braka se temelji na volji oba bračna partnera i ovakav način razvoda braka se prihvata bez izuzetka. Ali ipak se u članu 44., stavu 1. normira da za sporazumni razvod mora proteći 6 mjeseci od sklapanja braka, a u istom stavu 2. istog člana navodi se da brak neće biti razveden ako to nije u djetetovom interesu.
U Porodičnom zakonu FBiH uveden je institut posredovanja, čiji je cilj da se uz stručnu pomoć prevaziđu konflikti i nesporazumi bračnih partnera.
Kada dođe do postupka za razvod braka, tada je uvijek nadležan općinski sud u mjestu u kojem tuženi partner ima mjesto prebivališta ili općinski sud gdje su bračni partneri imali posljednje zajedničko mjesto prebivališta. U prvom stepenu postupa sudija pojedinac specijalizovan za ovu vrstu sporova, a u drugostepenom postupku sudi vijeće sačinjeno od tri sudije, od kojih je jedan specijalizovan za ovu vrstu sporova.
Kao što je već navedeno pravo na tužbu je lično pravo bračnih partnera, te tako samo oni mogu pokrenuti postupak za razvod braka. Dok nasljednici tužioca mogu nastaviti ovaj postupak u slučaju njegove smrti, što nije slučaj sa nasljednicima tuženog.
Brakorazvodni postupak se završava donošenjem presude o razvodu braka, ako sud ustanovi da su bračni odnosi poremećeni. Međutim, presude o razvodu braka se može pobijati iz svih žalbenih razloga. Samo nije dopuštena revizija protiv presude donesene u drugostepenom postupku.
Leave a Reply